Eko.ba

Internet stranica o životnoj sredini/okolišu u BiH i učešću/sudjelovanju javnosti u donošenju odluka

Rudnik uglja Kakanj

Kakanj
Foto: M. Živojević (faktor.ba) Foto: M. Živojević (faktor.ba)

Kakanj je industrijski grad koji se nalazi oko 40 km sjeveroistočno od Sarajeva. Velika termoelektrana na ugalj, nekoliko rudnika uglja i kamenoloma krečnjaka su u neposrednoj blizini. Rudnici su i površinski i podzemni, a proizvode ugalj za termoelektrane i za prodaju u cijeloj državi.

Energetski sektor je tradicionalno vrlo važan u Bosni i Hercegovini, koja je nekada bila veliki proizvođač energije i sirovina za druge dijelove bivše Jugoslavije. Ova zemlja ima višak kapaciteta za eksploataciju i preradu uglja, iako je izgrađen veliki broj hidroelektrana između 1945. i 1990. godine. Energetski sektor (sa oko 45 posto uglja u ukupnoj potrošnji energije) je dominantan izvor emisija stakleničkih gasova u BiH.

Rudnici u Kaknju

Ugalj, odnosno lignit i mrki ugalj, se vadi u površinskim kopovima i iz podzemnih rudnika. Rudarsko područje Kaknja ima oba - površinski kop Vrtlište i podzemni rudnik Haljinići. Kameni ugalj se iskopa godišnje u iznosu od 1.170.000 tona uglavnom za snabdijevanje TE Kakanj (95% od uglja opskrbljuje TE).

Eksploatacija uglja

Eksploatacija uglja ima negativan uticaj na životnu sredinu: uništavanje tla kao rezultat površinskih kopova, zatrpavanje zemljišta jalovinom i ispuštanjem otpadnih voda iz rudnika. Otpadne vode iz pročišćavanja uglja i drugih rudarskih radova, kao i curenje iz deponija, zagađuju vodene tokove i prijete podzemnim vodama, jer gotovo da nema postrojenja za preradu otpadnih voda. Procjenjuje se da površinski kopovi na ovom području pokrivaju oko 12.800 hektara a da otpad iz rudarstva zauzima oko 6.000 hektara. Osim toga, sagorijevanja uglja uzrokuje masivne emisije SOx zbog visokog sadržaja sumpora u uglju (do 4%).