Eko.ba

Internet stranica o životnoj sredini/okolišu u BiH i učešću/sudjelovanju javnosti u donošenju odluka

Fabrika za obradu kože

Visoko | 2013-2016
Foto: Martin Ploček Foto: Martin Ploček

Visoko je smješteno 20 km sjevero-zapadno od Sarajeva i bilo je poznato po svom ekonomskom uporištu zasnovanom na proizvodnji tradicionalnih industrijskih tekstila i kožnih proizvoda. Preduzeće KTK Visoko je vodeći proizvođač kože u BIH koje proizvodi gotovu odjeću, obuću i ostale prozvode od kože.

Ovo preduzeće je zapošljavalo preko 5000 ljudi prije rata u Bosni (1992-1995. godine) ekonomska situacija se znatno izmjenila nakon rata. Godine 2006. Muslimansko-Hrvatska Federacija je otkupila KTK Visoko i preduzeće je privatizovano. KTK Visoko je zapošljavalo 1200 radnika a svoje proizvode su izvozili širom Evrope. Kako je kriza zadesila Evropu tako je i KTK Visoko. U 2013. godini lokalna kompanija Prevent je izrazila interesovanje za kupovinu KTK Visoko. U to vrijeme samo 100 zaposlenih je ostalo u radnom odnosu a 500 ih je izgubilo svoj posao. Prevent je naposlijetku kupio KTK Visoko u junu 2014.
KTK Visoko posjeduje više pogona za proizvodnju obuće i proizvoda od kože, gumenih čizama i fabrike za proizvodnju i obradu krzna. Proizvode se razni tipovi odjeće. Prije bilo kakvog finalnog prouzvoda, koža prvo mora proći proces pripreme i obrade. Cijeli proces zavisi od finalnog proizvoda koji će biti napravljen od sirove kože, a ovaj proces se naziva “hemijsko sušenje”.

Sirova koža je uglavnom sastavljena od vode, kolagena i proteina. Proces proizvodnje ovakih materijala uključuje natapanje u vodi nekoliko sati ili dana. Ovaj proces pomaže otklanjanju soli, prljavštine, krvi i drugih masnoća sa kože. Sljedeći korak je struganje kako bi se odstranile dlake. Sirova koža može proći više procedura obrade kako bi se njome lakše radilo prije procesa sušenja. Tokom procesa sušenja, svi proteini se pretvaraju u stabilan materijal koji neće istruliti i koji je prikladan za veliki broj vrsta finalnog proizvoda. Postoji mnogo načina hemijskog sušenje sirove kože: sušenje hromom (najrasprostranjeniji način), sušenje aldehidima, formaldehidima itd. Nakon procesa sušenja, koža se mora sušiti na klasičan način a u posljednjoj fazi se pegla, polira i dalje obrađuje za namjenjenu svrhu. Proces hemijskog sušenja uključuje najveću količinu hemikalija koje se upotrebe da bi se sirova koža dovela u stanje za dalju obradu i proizvodnju. Ali gotovo svi procesi u obradi i proizvodnji su štetni za životnu sredinu (voda i vazduh) zbog upotrebe hemikalija i otpada (uglavnom otpadne vode).