Eko.ba

Internet stranica o životnoj sredini/okolišu u BiH i učešću/sudjelovanju javnosti u donošenju odluka

Ekstremno zagađenje vazduha

Sarajevo

Sarajevo kao glavni grad Bosne i Hercegovine se suočava sa opasnim zagađenjem vazduha. Usljed saobraćaja i grijanja lokalnih domaćinstava pojavljuje se gusti smog iznad grada što je posebno izraženo u zimsko vrijeme. Pokušaji da se nađe odgovarajuće rješenje do sada nisu bili uspješni.

Lokalne elektrane uglja i veliki broj automobila u gradu emituju u atmosferu opasne i štetne gasove. Sarajevo je smješteno u dolini pa su fluktuacije vazduha vrlo male. Grad je okružen brdima sa kojih se mogu vidjeti oblaci smoga i magle kako lebde iznad grada posebno u zimsko vrijeme. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), glavni grad Bosne I Hercegovine je najzagađeniji Evropski grad.


Monitoring kvaliteta vazduha u BiH je počeo 1967 godine. Šezdesetih i sedamdesetih godina uveden je gas kao izvor grijanja grada; najviše zbog sumpor-dioksida (SO2), uglja (CO) i drugih čestica. Danas elektrane ispuštaju pored SO2 i CO, čestice materije PM10, azot oksid (NO2), ali situacija postaje znatno gora sa izduvnim gasovima auta. Većina auta koja se voze u gradu su stara od 15 do 18 godina i samim time su manje ekološki prihvatljivi.


Doktori upozoravaju građane da ne izlaze van kuća osim ako je krajnje neophodno. Izloženost štetnim materijama može izazvati hronične respiratorne probleme. Količina produkovanih čestica iz izduvnih gasova može biti mnogo iznad dozvoljene granice. Mjerenja su u nekim slučajevima toliko visoka da nekad mogu biti uzrok kvara opreme za mjerenje.


Izloženost emisijama iz auta i elektrana puštenih u atmosferu uglavnom izaziva respiratorne probleme, iritacije očiju, utiče na smanjenje kvaliteta života i u nekim slučajevima na dužinu života. Veoma štetno utiče na malu djecu i ljude koji pate od respiratornih i srčanih bolesti, dijabetesa, alergija, na starije ljude i trudnice. Što je duža ekspozicija, veći su problemi koje može izazvati. Kritična situacija u Sarajevu i drugim BiH gradovima (npr. Zenica i Tuzla) može trajati nekoliko mjeseci zimi kada temperaturna inverzija zadržava štetne čestice u gradovima.


Automatske mjerne stanice koje mjere štetne čestice u atmosferi svakih 24 časa su postavljene na određenim lokacijama u Srajevu. Na ovom this link? možete ući na službeni sajt Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo gdje možete vidjeti količine svake emitovane čestice.Ukoliko prelazi gornju granicu dozvoljene količine dozvoljene u atmosferi možete usporediti sa podacima iz tabele ispod.
Tabela pokazuje gornje i donje granice evaluacije i prihvatljivosti u jednom danu.

Zagađivač Gornja granica Donja granica
SO2 75 µg/m3 50 µg/m3
NO2 32 µg/m3 26 µg/m3
PM10 35 µg/m3 25 µg/m3

Izvor: Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo

Za upravljanje kvalitetom vazduha zadužena su ministarstava za životnu sredinu, dok neke aktivnosti monitoringa kvaliteta vazduha vrši meteorološki institut. Lokalne institucije nemaju dovoljno resursa da vrše mjerenje količine štetnih čestica dnevno, što znatno otežava vršenje monitoringa. Treba napomenuti da zvanični monitoring kvalitet vazduha još uvijek nije utvrđen u Bosni i Hercegovini.