Eko.ba

Internet stranica o životnoj sredini/okolišu u BiH i učešću/sudjelovanju javnosti u donošenju odluka

"Boom" hidroelekrana - Rijeka Sana

Rijeka Sana | 2009 - 2016
Foto: Majda Slámová/ Arnika Foto: Majda Slámová/ Arnika

Duboki kanjoni, stjenovite litice, planinske rijeke i potoci, neprohodne šume... Bosna i Hercegovina posjeduje prave dragulje prirode, koje turisti još nisu otkrili. Ovdje se mogu naći neki od najbogatijih ekosistema Evrope, s povoljnim okruženjem za mnoge rijetke životinjske i biljne vrste. Organi vlasti su otkrili i druge potencijale netaknute prirode. Od 2002. godine izdali su više od stotinu koncesija za izgradnju hidrocentrala u kanjonima brzih rijeka u Republici Srpskoj. Ni u Federaciji Bosne i Hercegovine stanje nije ništa bolje. Više od dvadeset organizacija civilnog društva i veliki broj lokalnih zajednica se buni i suprotstavlja projektima koji zauvijek uništavaju jedinstvene tačke biološke raznolikosti.

Sana, Sutjeska, Bistrica i Trebišnjica. Četiri rijeke ocijenjene kao „prva klasa“ po klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka Republike Srpske. Na sve četiririjeke ili se planiraju ili su već izgrađene hidroelektrane. Prema civilnom društvu, problem je nepostojanje transparentnih pravila gdje graditi ove objekte, a gdje prioritetno strogo štititi prirodu. Hidrocentrale očito mijenjaju nivo vode, uzrokuju plavljenje pojedinih područja, a isušivanje drugih. Dakle, to uveliko narušava lokalne ekosisteme.

Prirodi treba naša zaštita

Broj planiranih hidroelektrana otkriva slabe tačke sistema zaštite prirode. Neki projekti se nalaze u zaštićenim područjima, čak i na području nacionalnog parka. Zbog toga je od 2009. godine „Koalicija za Sanu“ počela kampanju u dva smjera: da se zaustave hidroenergetski planovi i da se osigura efikasna zaštita vrijednih dijelova prirode. Jedan od prvih izazova bio je projekat izgradnje hidroelektrane ‘Medna’ na rijeci Sani. Koalicija je uložila prigovor protiv već izdatih okolišnih i građevinskih dozvola i procjene uticaja na okoliš (EIA), te je zatražila od Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS da poništi ugovor o koncesiji. Ipak, građevinski radovi su počeli 2010.godine, uprkos neslaganju lokalnog stanovništva, pogođenih opština Ribnik i Mrkonjić Grad, pa čak i negativnog stručnog mišljenja Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske.

Hidroelektrane na sudu

DSC09370Građani nisu odustali. Koalicija je podnijela tužbu nadležnom sudu – i uspjela je! Okružni sud u Banjoj Luci je dva puta poništio Odluku o odobravanju Procjene uticaja na životnu sredinu koja je sadržavala lažne informacije, a izdate dozvole su poništene. Investitor – LSB Elektrane – reagovao je koncizno. Bez potrebnih ekoloških i građevinskih dozvola, kompanija je počela graditi pristupnu cestu i krčiti šumu uz obalu rijeke. Koalicija je pokrenula peticiju protiv izgradnje koju je potpisalo 3 000 ljudi. U novembru 2010. godine, organizovane su demonstracije kako bi se upozorilo na kršenje zakona (Zakona o zaštiti životne sredine, Zakona o prostornom uređenju i građenju, Zakona o koncesijama i drugih) i nedjelovanje nadležnih vlasti.

U 2013. godini, LSB Elektrane je izvršila prenos vlasništva nad projektom slovenačkom društvu „Interenergo“ u vlasništvu austrijskog Kelag International. Od septembra 2014. godine se gradi hidroelektrana Medna, iako je Skuština opštine Ribnik dva puta jednoglasno glasala protiv tog projekta, a lokalno stanovništvo već trpi negativne posljedice izgradnje hidroelektrane.

Koalicija za Sanu je vodila preko 10 sudskih postupaka protiv nadležnih ministarstva, no podrška koju je vlast direktno i očigledno pružala ovom projektu je bila jača od savjesti i otpora razumih. Niti lokalno stanovništvo niti Koalicija za Sanu ne planiraju odustati od namjere da Sana ostane slobodna divlja rijeka. „Ona je naše zajedničko bogatstvo i dok god hidroelektrana ne bude puštena u rad, vodićemo bitku da je sačuvamo“, poručuju iz Koalicije za Sanu.

Nakon argumenata koje je Koalicija preko sedam godina koristila i naglašavala, 2016. godine su predstavili i one koji se tiču finansijske neisplativosti ovog štetnog projekta. Povodom Svjetskog dana voda kojim se podsjeća na važnost zaštite voda i nedostatak vode za piće u mnogim krajevima svijeta, Koalicija za Sanu je predstavila „Studiju ekonomske opravdanosti za društvo izgradnjom male hidroelektrane „Medna“ na samim izvorima rijeke Sane“ koju je izradio ekonomski ekspert i koja pokazuje upravo ono o čemu se govorilo godinama – hidroelektrana Medna donosi korist samo pojedincima. Funkcionisanje hidroelektrane Medna će imati negativan finansijski efekat po budžet opštine i Republike Srpske u iznosu od 1.055.988 KM.


paraCivilno društvo je koristilo prednost sinergije, udružuje napore i uspostavlja koalicije – dakle, građani dobijaju više snage da se suprotstave privatnim kompanijama. Učešće u svim postupcima odlučivanja i odlučnost u odbrani prava čak i na sudu su bili ključni za parcijalni uspjeh. To je pokazalo da je investitor kršio zakon i nije ispunjavao svoje obaveze, ali bez aktivnog učešća civilnog društva, državne vlasti bi te nezakonitosti šutke zanemarile.


5"Bosna i Hercegovina se suočava sa značajnim rizikom od poplava. Svjedočili smo tome u zadnje vrijeme: velike poplave i klizišta u 2014. godini izazvali su ogromnu štetu. Uz povećani vodostaj, betonske konstrukcije na rijekama mogu pogoršati probleme. Osim toga, nama ne trebaju nove elektrane – jer nam ne nedostaje struje, naša zemlja je izvozi. Za budućnost, očuvanje jedinstvene prirode i jačanje turizma, energetska efikasnost i obnovljivi izvori će ojačati našu poziciju u Evropi puno više od betoniranja naših planinskih kanjona”,

Nataša Crnković, Centar za životnu sredinu