Eko.ba

Internet stranica o životnoj sredini/okolišu u BiH i učešću/sudjelovanju javnosti u donošenju odluka

Centar za životnu sredinu je na obalama Vrbasa organizovao akciju povodom obilježavanja Međunarodnog dana akcije za rijeke. Baner koji smo spustili sa Gradskog mosta pokazivao je broj rijeka koje imamo u Bosni i Hercegovini, kao i broj planiranih hidroelektrana.

Nacrt Zakona o zaštiti okoliša Federacije BiH po treći put u posljednje dvije godine je bio dostupan ekološkim nevladinim organizacijama (NVO) za davanje komentara, primjedbi i prijedloga. Konsultacije sa udruženjima koja se bave zaštitom okoliša su veoma značajne jer ova udruženja zastupaju interesa društva u cjelini kao i interese prirode koje nema ko da zastupa osim ovih udruženja. Cilj podnošenja komentara i prijedloga je uključivanje organizacija civilnog društva u izradu modernijeg, svrsishodnijeg, funkcionalnijeg i nadasve transparetnijeg zakonskog okvira zaštite okoliša kroz participativan proces.

Zeničko udruženje Eko forum je uputilo sugestije i primjedbe na nacrt integralne okolinske dozvole za postrojenja ArcelorMittal Zenica. Nacrt dozvole ne sadrži prijedloge svih mjera koje su dali članovi stručne komisije, nego se i dalje povlađuje jednom od najznačajnijih zagađivača u Zenici. Suočeni s problemima grijanja, pasa lutalica, vode, nezaposlenosti,... ovakvom okolinskom dozvolom, Zeničani bi mogli biti osuđeni na još najmanje pet godina nekontrolisanog zagađenja. Eko forum insistira da se u tekst dozvole ugrade prijedlozi koji bi mogli dovesti do poboljšanja ekološke situacije u gradu.

Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hecegovine je predstavila film „Čuvari rijeka“, koji pokazuje različite načine borbe za očuvanje rijeka, a protiv izgradnje hidroelektrana. Dokazano  je da su hidroelektrane zastarijela tehnologija i da uzrokuju ogromne posljedice na prirodu, ekonomiju i lokalne zajednice. Zato je u mnogim zemljama prisutan trend njihovog uklanjanja.

Centar za životnu sredinu je organizovao javnu tribinu „Građani grade Građevinu“ u prostorijama Mjesne zajednice Centar 1 s ciljem da se predstave rezultati ankete o  uređenju Građevine i prijedlozi uređenja ovog javnog prostora. Takođe, obzirom da su mnogi stanovnici naselja imali primjedbe na plan proširenja ulice Sime Šolaje, predstavili smo i prijedlog izgradnje ulice bez uklanjanja stabala.

BANJALUKA/PRAG – Više od 30 studenata Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci prisustvovalo je posebnoj edukaciji u oblasti ekološkog prava i zajedno sa svojim mentorima iz Centra za životnu sredinu pružili građanima skoro 200 besplatnih konsultacija. Jedan od rezultata projekta Ekološka pravna klinika je pravna podrška stanovnicima Ložioničke ulice u Banjaluci u njihovoj borbi protiv skladištenja boksita u blizini stambenog naselja čija prašina zagađuje njihovu životnu sredinu. Mladi pravnici su takođe iznijeli pravne argumente protiv surove izmjene prirodnog riječnog ostrva Ada na rijeci Vrbas. Sve je ovo bilo moguće zahvaljujući “Ekološkoj pravnoj klinici”, zajedničkom projektu češke nevladine organizacije Arnika i Centra za životnu sredinu, finansiranom od strane Vlade Češke Republike kroz Program podsticanja tranzicije. Ovaj program ima za cilj da edukuje studente Pravnog fakulteta i da ih uključi u kampanje organizacija civilnog društva, a u svrhu podsticanja brige o životnoj sredini.

BANJA LUKA/PRAG/Dana 10.8.2016. godine Gradonačelnik grada Banja Luka Slobodan Gavranović donio je Zaključak kojim se na 90 dana odlaže izvršenje Rješenja kojim je zabranjeno skladištenje rude boksita na zemljištu dvadesetog kolosijeka željezničke stanice u Ložioničkoj ulici.

Svjetski dan hrane, 16. oktobar, obilježen je i u Banjaluci. Centar za životnu sredinu je ovaj dan posvetio genetski modifikovanim organizmima (GMO) s namjerom da se javnost upozna sa rizicima koje njihova upotreba nosi.

Udruženja Centar za životnu sredinu, Helsinški parlament građana, Zdravo da ste i Nevid teatar su pokrenula inicijativu za uređenje javne površine u ulici Sime Šolaje, koja je poznatija pod nazivima Građevina, Građiš ili Građa.

 

BANJA LUKA/PRAG - Da li građani imaju šansu da utiču i oblikuju budućnost svog grada, naselja ili sela? Kako građani mogu braniti svoja prava protiv privatnih interesa i adekvatno učestvovati u donošenju odluka vezanih za svoj životni prostor? Ovo su neka od pitanja na koje će se odgovoriti ove sedmice u Banjoj Luci. 

Centar za životnu sredinu je 1.8.2016. godine podnio Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH inicijativu za ratifikaciju GMO amandmana na Arhusku konvenciju od strane Bosne i Hercegovine.

Započela je nova GMO kampanja u kojoj, prema Washington Post-u, „više od 100 dobitnika Nobelove nagrade je potpisalo pismo u kom poziva Greenpeace da se prestane protiviti genetski modifikovanim organizmima (GMO). Pismo traži da Greenpeace prestane sa pokušajima da blokira odobravanje GM riže, čiji promoteri tvrde da može riješiti problem nedovoljnog unosa vitamina A, koji uzrokuje sljepilo i smrt djece u zemljama u razvoju.“

BANJA LUKA – U periodu od 26.5. do 02.6.2016. godine Centar za životnu sredinu u saradnji sa organizacijom Arnika iz Češke proveo je edukaciju u sklopu Ekološke pravne klinike za 34 studenta treće i četvrte godine Pravnog fakulteta u Banjoj Luci. 

„Da nam rijeke Bosne i Hercegovine slobodno teku“

Od 24.06. do 26.06.2016. godine

Visitor Center Gornja Pecka, blizu izvora rijeke Sane, Baraći, opština Mrkonjić Grad

Kontaktirajte Gorana Krivića: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. ili tel.: 065/690-972

BANJA LUKA - Centar za životnu sredinu iz Banjaluke je na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu organizovao okrugli stol na temu “Ratifikacija GMO amandmana”, koji je organizovan u saradnji sa Savjetom za GMO Bosne i Hercegovine.

Poziv na učešće na seminarima Ekološka pravna klinika

  • 26 Maj 2016, 16,00-20,00
  • 30 Maj 2016, 11,00-15,00
  • 2 Jun 2016, 14,00-20,00

Dok se građani Evropske unije sve manje i manje boje političara i državnih službenika i navikli su da brane svoja prava na sudu, građani Bosne i Hercegovine još uvijek sramežljivo traže svoja prava putem sudova. To je bio razlog za nevladine organizacije Arnika iz Češke i Centar za životnu sredinu iz Bosne i Hercegovine da pokrenu projekat "Ekološka pravna klinika". Njihov cilj je edukovati studente prava i uključiti ih u kampanje civilnog društva koje se zalažu za bolju životnu sredinu i poštivanje ljudskih prava.

Danas su nevladine organizacije objavile top liste deset najvećih zagađivača u Bosni i Hercegovini. Po njima, životnu sredinu su u posljednjih nekoliko godina najviše zagađivali željezara ArcelorMittal u Zenici, termoelektrane na ugalj Elektroprivrede BiH i cementara Kakanj njemačke korporacije HeidelbergCement. Baza podataka svih industrijskih postrojenja koja su prekoračila granične vrijednosti zagađenja koje važe u EU (1) sada je dostupna na web stranici www.eko.ba. Prikazane informacije potiču iz zvaničnih izvora oba entiteta u BiH (2).

PRAG/ZENICA/TUZLA – Stanovništvo industrijskih gradova u srednjoj Bosni trebalo bi biti posebno oprezno pri konzumaciji domaćih prehrambenih artikala. Kokošija jaja su ozbiljno zagađena zbog teške industrije i opasna su po ljudsko zdravlje, posebno za djecu (1). Željezara ArcelorMittal Zenica i termoelektrana Tuzla su navodno dominantni izvori teških metala (4) i opasnih postojanih organskih polutanata (5).

ZENICA - globalni lider u proizvodnji čelika, ArcelorMittal, nastavlja trovati građane Zenice enormnim zagađenjem zraka (1). Korporacija zloupotrebljava svoj ​​položaj velikog poslodavca i radi bez važećih okolišnih dozvola (2). Koncentracije prašine u Zenici budu i 30 puta veće nego u centru Londona, što predstavlja prijetnju za zdravlje građana (3). ArcelorMittal traži više vremena kako bi unaprijedili svoj "brzi napredak" u zaštiti okoliša, jer investicije finansiraju isključivo iz vlastitih izvora (4). Nevladine organizacije pak tvrde da te izjave nisu u potpunosti tačne. Bez obzira na 25 miliona eura kredita (5) iz Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), zagađenje zraka i dalje je u porastu.

SARAJEVO - Sistem državne uprave je zbunjujući, organi vlasti često krše zakone a civilno društvo se tome premalo suprotstavlja. U isto vrijeme, industrija i elektrane ispuštaju prašinu i otrovne hemikalije u zrak, građevinski projekti ugrožavaju netaknutu prirodu i javne prostore, bez obzira na mišljenja građana. Udruženja Eko Forum iz Zenice (BiH) i Arnika (Češka Republika) objavili su alternativni izvještaj (2, 3) o primjeni međunarodne Aarhuške konvencije (1) na "demokratiju zaštite okoliša". Izvještaj tvrdi da bosanske politike zaštite okoliša dobro izgledaju na papiru, ali ozbiljno zaostaju u svakodnevnoj praksi (4).

ZENICA – Nakon godina korištenja različitih metoda borbe za čišći okoliš i održivi razvoj, Eko forum Zenica se odlučio na jedini preostali korak – da podnese krivične prijave protiv kompanije ArcelorMittal i odgovornih zaposlenika zbog zagađenja okoliša. Zenička kompanija zagađuje zrak, tlo i vodu od 2008. godine, kad je pokrenuta integralna proizvodnja. Iako je broj dana s prekoračenjem dozvoljenih koncentracija opasnog sumpor dioksida (SO2) u zraku narastao alarmantnih 84 puta, organi vlasti nisu reagovali. Eko Forum Zenica je zato podnio krivičnu prijavu protiv bivše ministrice Đurić Branke i direktora inspekcije Tirak Ibrahima. Iako je stanje okoliša u pojedinim dijelovima BiH zabrinjavajuće loše, do sada niko nije krivično odgovarao za onečišćenje okoliša i s tim povezana krivična djela, definisana domaćim zakonima.